Nastavljamo opširnu temu podešavanja pozicije na biciklu fokusiranjem na nešto što predstavlja osnovu svega, pa i same nabavke bicikla. Zato čujte i počujte – traži se idealna veličina rama!
“Molim Vas, samo mi malo skratite”
U vrijeme ručne izrade ramova, bilo je moguće dobiti ram koji savršeno odgovara proporcijama vašeg tijela i stilu vožnje, ali u današnje vrijeme serijske proizvodnje ramova s kompleksnom konstrukcijom, primorani smo da kao osnovu koristimo jednu od već predefinisanih veličina ramova. Naravno, još uvijek postoje maloserijski proizvođači, ali to je u velikoj mjeri van dometa većine čitaoca ovog bloga.
Ako želite odijelo koje vam savršeno pristaje, otići ćete kod krojača da vam skroji nešto baš po vašoj mjeri. Ipak, u većini slučajeva će kao osnova biti zadovoljavajuća i jedna od standardnih veličina, koju ćete po potrebi korigovati u određenim segmentima. Ista stvar je i s podešavanjem pozicije na biciklu – osoba koja se time bavi je kao gorepomenuti krojač.
Kao i kod odjeće, u svijetu bicikala, tj. ramova za bicikle, postoje kategorizovane veličine, koje, opet kao kod odjeće, mogu drastično da variraju između proizvođača i uopšte namjene bicikala. Ali, za razliku od odjeće, prilikom čije kupovine ćete možda provesti mnogo vremena pred ogledalom kako biste odlučili koju veličinu da odaberete – većina novajlija u biciklizmu nije upoznata s konceptom i važnosti veličine bicikla ili mu ne pridaju mnogo značaja.
Naime, čest slučaj prilikom nabavke bicikla, pogotovo na našem tržištu, je taj da će kupac primarno gledati da se uklopi u određeni budžet ili da zadovolji neki drugi kriterijum, tipa nivoa opreme ili boje – ili možda neće imati mnogo izbora u datom trenutku, pa će kupiti praktično “bilo šta”, a razmišljati šta i kako kasnije – kada je za to kasno.
Možda je još slikovitije poređenje s obućom – ako uzmete broj ili čak dva broja manje ili veće cipele nego što vam trebaju – bez obzira koliko bile lijepe, povoljne ili kvalitetne – to vam neće kompenzovati činjenicu da ih nećete moći koristiti više od par koraka, niti ćete ih moći korigovati li se “navići” na njih.
Veličine ramova
Dakle, od krucijalne važnosti je da vam veličina bicikla (odnosno veličina rama) bude odgovarajuća. Naravno, kao i bilo koju drugu komponentu, ram je moguće zamijeniti, ali za razliku od zamjene sica ili točkova, to predstavlja značajno ulaganje i velik posao, a upitno je i da li će sve druge komponente biti odgovarajuće.
Zato bi bilo dobro da se *prije* kupovine edukujete o veličini bicikla koja vam je potrebna, kako biste izbjegli potencijalno skupu grešku. Kao što sam naveo ranije, veličine nisu univerzalno definisane i direktno uporedive među proizvođačima, a potrebna veličina može da varira i između dva različita modela istog proizvođača, zbog specifične namjene i karakteristika datog bicikla (npr. race ili endurance model).
Tako će jedan proizvođač napisati da je veličina rama 56 cm, misleći na dužinu sjedalne cijevi do sredine spoja s gornjom cijevi, dok će drugi istu cijev mjeriti do vrha. Treći će se bazirati na dužinu gornje cijevi, četvrti će pomenutu mjeru navoditi kao neku virtuelno izračunatu dimenziju, dok će peti i šesti koristiti samo slovnu oznaku poput “L”, pri čemu to uopšte ne predstavlja standardizovanu i međusobno uporedivu veličinu. A čak i da svi proizvođači koriste identičan način označavanja, to nam za izbor veličine i podešavanje pozicije ne znači mnogo bez poznavanja *svih* dimenzija bicikla.
Dakle, bez obzira na sve nomenklature, oznake i preporuke – bez poznavanja konkretnih dimenzija rama, bićete u potpunom mraku po pitanju izbora velicine bicikla, pogotovo ako već imate definisane idealne dimenzije koje želite da prenesete sa starog bicikla na novi.
Zato tu na scenu stupa:
Geometrija rama
Možda vam se probudilo sjećanje na nemile časove matematike u osnovnoj školi, ali, srećom, ova tema nije toliko kompleksna. Naime, niz različitih mjera poput dužine sjedalne cijevi, čeone cijevi, gornje cijevi, uglova pomenutih cijevi, međuosovinskog rastojanja itd. definiše geometriju rama – i obratno.
Kao što sam ranije pomenuo, bicikli za različite namjene imaju i različite proporcije rama, odnosno drugačiju geometriju. To u praksi znači da će neki endurance bicikl u poređenju s race biciklom – uslovno rečeno iste veličine – naprijed biti znatno viši, a istovremeno malo kraći i s opuštenijim uglovima cijevi, dok će bicikl za hronometar biti niži i kompaktniji. Gravel bicikl će imati još opuštenije uglove, dok će bicikl za ciklokros biti izuzetno kompaktan, mada na prvi pogled liči na gravel bicikl. MTB je potpuno druga priča i još više varira među različitim vrstama bicikala.
U današnje vrijeme, svaki proizvođač uz opis bicikla pruža i skalu za izbor veličine bicikla na osnovu vaše visine. S obzirom da podatak o visini uključuje i sve iznad vaših ramena, što ne utiče na poziciju na biciklu, a istovremeno zanemaruje ostale proporcije vašeg tijela, koje direktno utiču na poziciju – može se desiti i da tom metodom dobijete neodgovarajući bicikl, pogotovo ako se nalazite taman na prelazu dvije veličine.
Ako ste ikada bili imalo zainteresovani za ovu tematiku, onda ste vjerovatno uočili tablice veličina i geometrije koje proizvođači prikazuju na svojim web sajtovima. Kako u tim tablicama postoji pregršt informacija, vjerovatno vam nije jasno na šta sve trebate obratiti pažnju. Zato, da bismo mogli shvatili korelaciju svih elemenata, moramo da zavirimo malo u istoriju i razvoj bicikala.
Geometrija kroz epohe
Ako pogledamo hrom-molibdenske (ili čelične) drumske bicikle od prije 35-40 godina, tada rekreativni biciklizam nije imao ni 3% današnje popularnosti, a svi takmičarski bicikli su bili ručno rađeni. S obzirom da su bicikli imali ravnu gornju cijev, odnosno ta cijev je bila potpuno paralelna sa zemljom, geometrija je bila mnogo jednostavnija, jer je dužina prednje cijevi bila u direktnoj vezi s dužinom sjedalne cijevi. Tako se, na osnovu određenih formula i proporcija samog bicikliste, lako određivalo koju visinu i dužinu rama odabrati.
Šticne su bile prilično kratke i visina rama se birala tako da biciklisti ostane desetak centimetara razmaka između gornje cijevi i njegovih “dragulja”, u situaciji kada zakorači bicikl. Dalje, dužina rama se birala na osnovu dužine trupa i gornjih ekstremiteta bicikliste.
Npr. neko visok i s dužim nogama (u odnosu na dužinu trupa), uzeo bi ram koji je viši nego što je dug, tipa 58×56 cm, dok bi neko malo proporcionalniji, a ako pri tome želi agresivnu poziciju, uzeo bicikl koji je niži a duži. Dužina se dodatno korigovala dužinom lule, koju je takođe bilo veoma jednostavno podešavati po visini.
Međutim, pojavom alumijumskih ramova i dolaskom nekih inovativnih dizajnera, poput Mike Burrows-a, dobili smo bicikle sa “sloping”, odnosno kosom gornjom cijevi i dužim šticnama, od kojih je nazapaženiji primjer bio Giant TCR profesionalnog tima ONCE.
Ovo je dizajn koji je sada de facto standard za gotovo sve drumske i brdske bicikle, osim bicikala za hronometar.
I… sta možemo zaključiti iz toga? Prvi zaključak je da je dužina sjedalne cijevi potpuno nebitna, jer je efektivno veoma lako korigujemo dužinom i izvučenošću šticne. Drugi zaključak je da dužina sjedalne cijevi više nema nikakvu korelaciju s dužinom prednje cijevi. I treći zaključak je da nam apsolutna dužina gornje cijevi sada ništa ne znači, jer predstavlja hipotenuzu, dok je nama potrebna dužina katete, tj. virtuelna dužina gornje cijevi kada bi bila paralelna sa zemljom, mjerena između centara spojeva sa sjedalnom i prednjom cijevi.
Summa summarum
Dakle, virtuelna dužina gornje cijevi (na dijagramu mjera pod C) predstavlja nekadašnju dužinu rama i to nam je osnovni podatak na kojeg možemo znati da li će nam potencijalno odgovarati određeni bicikl, uz dužinu lule unutar nekog normalnog opsega. Pored toga, veoma je bitna i dužina prednje cijevi (na dijagramu pod B), da bismo mogli zaključiti da li će pozicija biti previše agresivna ili pretjerano visoka za željenu poziciju.
Ostali parametri (poput uglova sjedalne i prednje cijevi, međuosovinskog rastojanja itd.) neće toliko uticati na poziciju, ali hoće na karakteristike bicikla. To su neki parametri koji se ne mogu proizvoljno birati, nego ih proizvođač vezuje za namjenu bicikla i za konkretnu veličinu rama, tako da ih ovo prilikom nećemo posebno obrađivati.
Kada smo startali s odgovarajućom veličinom bicikla, možemo dalje da konkretnije pričamo o podešavanju pozicije, tako da se pretplatite na novosti, ako želite da budete obaviješteni o narednim člancima na ovu temu.